Povijest Vukovara povijest je multikulturalnosti i njegovanja različitosti. Još prije 25 godina u Vukovaru je živjelo oko dvije i pol tisuće Mađara. Danas ih je u gradu na Dunavu tek tristotinjak. Autorica dokumentarne priče "Vukovare, dome moj" Melita Homa otkriva djelić gotovo nepoznate povijesti Vukovara u kojoj su sudjelovali i Mađari. Prije devet godina Rozalija Jakumetović osnovala je Udrugu Mađara i Mađarski dom koji je postao mjesto okupljanja, prisjećanja i učenja, mjesto gdje su mnogi vukovarski Mađari, nakon dugih godina, ponovno čuli materinji jezik.
Autorica: Melita Homa
Snimatelj: Josip Ćutunić
Montažer: Zlatko Bednjički
Urednik emisije: Mario Beganović
Realizatorica: Martina Miljković
Izvršni producent: Miroslav Rezić
Urednica projekta: Štefanija Blagaš
Manjinski mozaik: Vukovare, dome moj (R)
↧
↧
Pogled preko granice - Hrvati u BiH (R)
Posjetili smo Tuzlu. Što za tamošnje Hrvate znači nastavak gradnje Hrvatskoga kulturnog centra?
Pogledajte reportažu iz Distrikta Brčko, primjera uspješnog suživota u BiH.
Gost emisije je ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž, a tema razgovora je knjiga "Od tvorca logora od radosti poricanja" koja donosi potresna svjedočanstva o ratnim logorima Armije BiH.
Mogu li turizam i poljoprivreda vratiti život u opustjela naselja neumskog zaleđa?
Urednik: Stjepan Stjepić
↧
Intervju tjedna: Tomislav Tomašević
Gost je Tomislav Tomašević iz inicijative Zagreb je naš.
Urednica i voditeljica: Jasmina Popović
↧
Marijine sestre, dokumentarni film
Družbu Marijinih sestara čudotvorne medaljice utemeljila je s. Leopoldina Brandis u Ljubljani 16. srpnja 1878. godine, a od 1970. podijeljena je na dvije provincije: slovensku i hrvatsku. Njihovo poslanje prisutno je u raznim apostolatima, od posjećivanja bolesnika po kućama, rada u bolnicama i domovima umirovljenika, a uključene su i u župni pastoral.
Sestre su u Beninu prisutne od 1988. godine. Njihova prvotna karizma njege bolesnika po kućama izvrsno je zaživjela na afričkom tlu. Sestre ponekad satima pješače da bi došle u udaljena sela i bile na usluzi bolesnicima u njihovim siromašnim i skromnim kućama. Zajednica danas u Beninu ima sedamnaest sestara od kojih je trinaest domorotkinja.
Redateljica: Maja Tokić
↧
Lilanje na Ivanje, emisija pučke i predajne kulture
Selo Sopje u podravskoj Slavoniji (okolica Slatine) sačuvalo je lilanje - običaj koji je bio rasprostranjen u središnjoj Bosni, ali rijedak u Hrvatskoj. Odvija se u ivanjskoj noći, 23./24. lipnja, a riječ je o svojevrsnom nadmetanju pri kojem mladići oko sebe i iznad svoje glave vrte lilu, rašljasti štap na kojem je zapaljena slama, što u mraku stvara privlačan efekt. Običaj se u Sopju zadržao do danas, ali ne više spontano, već u obliku organizirane priredbe u središtu sela, u kojoj njegovi mještani rado sudjeluju.
Stručni suradnik: Ratko Poznić, folklorist
Suradnik i istraživač: Jozo Šantak
Autor glazbe: Samuel Sacher
↧
↧
Bajkovita Hrvatska: Palača obitelji Papalić - Split, Muzej grada Splita (R)
Dvorac Eltz, smješten na obali Dunava u Vukovaru, jedno je od najznačajnijih djela barokno-klasicističke arhitekture kontinentalne Hrvatske. Gradnju dvorca počeo je 1749. vlasnik vukovarskog feuda grof Anzelmo Kazimir Eltz. Dvorac je u Domovinskom ratu 1991. teško stradao od agresora. Od 1968. godine u dvorcu Eltz bio je smješten Gradski muzej Vukovar, koji je od 1991. do 1997. bio preseljen u Muzej Mimara u Zagrebu, kao muzej u progonstvu, da bi nakon temeljite obnove dvorca Eltz danas ponovno djelovao u sklopu cijelog kompleksa.
Naratorica: Paula Jusić
↧
Bez komentara (R)
↧
Bajkovita Hrvatska: Split - katedrala svetog Duje (R)
Katedrala sv. Dujma ili sv. Duje, zaštitnika Splita, simbol je grada Splita i najstarija katedrala na svijetu. Dujam je bio prvi biskup Salone i mučenik koji je pogubljen u doba progona kršćana, za vrijeme Dioklecijanove vladavine. Upravo u doba cara Dioklecijana, početkom 4. stoljeća, sagrađen je carski mauzolej - današnja katedrala. Smješten je u kompleksu Dioklecijanove palače, na Peristilu, a katedralom postaje u 7. stoljeću. S povijesnim kompleksom Splita i Dioklecijanovom palačom katedrala je uvrštena na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske kulturne baštine.
Naratorica: Paula Jusić
↧
Hvarski divovi, dokumentarni film (R)
U Africi, u Republici Zambiji, ekipa HTV-a snimila je životnu priču misionara Ilije Dilbera, člana Družbe Isusove, koji je cijeli svoj život posvetio pomaganju nama dalekom zambijskom narodu. Osim što je pomagao hranom i odjećom, u svom misionarskom djelovanju postao je jedan od najvećih katoličkih graditelja. Naime, rabljene poštanske markice, koje su godinama skupljali, Ilija i njegov brat Stjepan prodavali su kolekcionarima i na taj način osiguravali novac koji je Ilija uložio u gradnju vjerskih ustanova širom Zambije. Tako je zapravo od nečega što svakodnevno bacamo u smeće Ilija napravio spomenik ljudskoj volji i dobroti, materijaliziranoj u crkvama.
↧
↧
Seoski turizam na rubu močvare - Lonjsko polje, dokumentarni film (R)
Od Siska do Jasenovca otvara se divan kraj naše domovine, visokozaštićeno područje, Park prirode Lonjsko polje, svojevrsni muzej prirode. Ovdje Sava ne pruža čari brzog gledanja, nego naprotiv - taman čar polaganog razgledavanja. Naoko je sve sporo i uspavano... Na tim se prostorima događa naše najtiše i najsporije turističko buđenje.
↧
Otkrivamo Hrvatsku: Susak, dokumentarna serija (R)
Kruh na Susak dolazi kada dopuste bura ili jugo, a više od pola godine gotovo i nema dana bez njih. Dočekivanje i ispraćanje broda ovdje nije tek puka činjenica, nego "obredni događaj". Susak, otok bez automobila i hotela, otok pijeska, trstike, vinograda, boba, arhaičnoga susačkoga govora, šarenih - mini narodnih nošnji... zapravo čine tek dva sela, Gornje i Donje, podjednako pusta. Živjelo je u njima, ne tako davno, gotovo 2000 duša. Razasule ih nedaće po bijelome svijetu, pa je sada Suščana, samo ondje preko bare, u Americi, puno, puno, puno više negoli na otoku. Omjer 3000 prema dvjestotinjak. Malo je onih koji su se vratili zauvijek otvoriti "škure", ali na sreću "Sujćana", kako si tepaju starosjedioci, ima "furešta". Zarobljeni u otočnoj svakodnevici u skladnome suživotu uživaju u miru, točnije čuvaju ga k'o oko u glavi! Barem do ljeta...
Redatelj: Neven-Mihael Dianežević
Scenarij: Silvija Trnčević
Snimatelj: Dražen Lipka
Montažer: Igor Kožić
Urednica serije: Željkica Lozo
↧
Financijalac: Bitocoin, 2. sezona (R)
Matematičar Toni Milun objašnjava kako je nastala digitalna valuta bitcoin, gdje se sve koristi i kako se njome može zarađivati. Poznati je voditelj prvo bitcoinom platio desert u jednoj domaćoj zalogajnici, a potom je provjerio na bankomatu i koliko bitcoinova može dobiti za 20 kuna te uz koju naknadu. Milun je izračunao i kako su sretnici i spretnici na investiciji od 10.000 kuna u samo 4 godine zaradili milijun kuna.
Voditelj: Toni Milun
Urednica: Snježana Samac
↧
Romano Bolković - 1 na 1, talk-show
Velimir Šonje, jedan od naših vodećih ekonomista i ekonomskih analitičara, gost je Romana Bolkovića. Sa Šonjom razgovaramo o tome u kakvom je stanju hrvatska ekonomija danas, o političkoj nestabilnosti i ekonomskom prosperitetu, zatim o temama kao što su konsenzualni minimum razvojnih pitanja ekonomske politike, uzrok oporavka gospodarstva, smanjenje pada nezaposlenosti, promjena u strukturi rasta u odnosu na razdoblje prije recesije, o tome kakva je naša efikasnost u privlačenju sredstava iz fondova EU, o monetarnoj politici i tečaju, potom o temi slučaj Agrokor i uzroci krize, o egalitarnom sindromu, o otporu neoliberalizmu, o relativnom zaostajanju za srednjom Europom kao dugoročnom fenomenu, potom o tome sustiže li nas Rumunjska, zašto nema investicija, o peticiji protiv poreza na nekretnine, uvođenje eura te o tome kako nacije propadaju i zašto se razvijaju.
Autor emisije: Romano Bolković
Urednik: Siniša Kovačić
↧
↧
Kulturna baština: Paulus Antonius Senser (R)
Sačuvani su mnogi radovi slikara koji se, prema povijesno-umjetničkoj terminologiji, ubrajaju u razdoblje kasnog baroka, no ponekad je teško spojiti pojedine slike i njihove autore.
Nakon višegodišnjeg terenskog i arhivskog istraživanja i proučavanja slika razasutih po samostanima i crkvama u gradovima Slavonije, ali i onih u Bosni i Hercegovini, Vojvodini i mađarskom dijelu Baranje, može se reći da između osječkog slikara Paulusa Antoniusa Sensera, Paulusa iz Pečuha i anonimnog autora brojnih nepotpisanih slika postoji veza, odnosno da je riječ o istoj osobi.
Scenaristica: Edda Dubravec
Redatelj: Luka Marotti
Urednica: Edda Dubravec
↧
Manjinski mozaik: Vukovare, dome moj (R)
Povijest Vukovara povijest je multikulturalnosti i njegovanja različitosti. Još prije 25 godina u Vukovaru je živjelo oko dvije i pol tisuće Mađara. Danas ih je u gradu na Dunavu tek tristotinjak. Autorica dokumentarne priče "Vukovare, dome moj" Melita Homa otkriva djelić gotovo nepoznate povijesti Vukovara u kojoj su sudjelovali i Mađari. Prije devet godina Rozalija Jakumetović osnovala je Udrugu Mađara i Mađarski dom koji je postao mjesto okupljanja, prisjećanja i učenja, mjesto gdje su mnogi vukovarski Mađari, nakon dugih godina, ponovno čuli materinji jezik.
Autorica: Melita Homa
Snimatelj: Josip Ćutunić
Montažer: Zlatko Bednjički
Urednik emisije: Mario Beganović
Realizatorica: Martina Miljković
Izvršni producent: Miroslav Rezić
Urednica projekta: Štefanija Blagaš
↧
Potrošački kod
U emisiji:
Zašto građani plaćaju sve troškove provedbe ovrhe uključujući i informaciju o tome jesu li ovršeni?
Previše hrane bacamo, a premalo doniramo!
Kako dokazati da vam je zbog virusa u računalu račun znatno veći?
Urednica i voditeljica: Sanja Smiljanić
↧
Zdrav život (18/20) (R)
U emisiji:
Što je GERB;
Upoznajte dr. Roberta Šalinovića;
Što duhanski dim čini plućima najmlađih;
Predstavljamo ŠNZ Andrija Štampar;
Što učiniti u slučaju gubitka kose.
Autorica i voditeljica Lana Pavić
Novinarka: Zrinka Glavaš
Izvršni producent: Miroslav Rezić
Proizvodnja 2017.
Headline product d.o.o. z HRT
Urednica: Sanja Kocijančić Petričević
↧
↧
Duhovni velikani: Juraj Dobrila "Na čast Bogu i dobrobit naroda"
Juraj Dobrila, rođen 16. travnja 1812. u Velom Ježenju, tada župi Tinjan, u šesto godina bio je peti biskup Istranin koji poznaje i govori hrvatski jezik. S Eufrazijeve katedre 1858. hrvatski sin poručuje da ga samo Bog zove njegovom narodu u Istru, u njegovu milu domovinu, da "milošću Božjom mnoge utiši i pokrepi u svakom dobru". U 17 godina služenja u porečko-puljskoj biskupiji odgoj i naobrazba, uz pastoralni i karitativni rad, bili su na visokoj ljestvici njegovih prioriteta. S biskupskoga trona u Trstu, pak, osjećao je kako je kršćanstvo ne samo istarskoga poluotoka nego i cijele Europe suočeno s izazovima duha modernizma. Bezbožni racionalisti za njega su bili čeljad koja se drži da sve zna, a neće da Boga spozna ni da mu dade čast. Njegovi zemni ostaci od siječnja 1882. počivaju na tršćanskom groblju sv. Ane.
↧
Bez komentara (R)
↧
Kulturna baština: Vanja Radauš i Hrvatski restauratorski zavod (R)
Na zagrebačkom Zmajevcu djelovala je Majstorska radionica Vanje Radauša, kipara i profesora na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje su od 1949. do 1975. učile i radile generacije mladih umjetnika na poslijediplomskom studiju. Danas je ovdje smješten dio prostora Hrvatskog restauratorskog zavoda ali i memorijalna soba i dio ostavštine Vanje Radauša.
↧
More Pages to Explore .....
