Kada su, Franjo Hanaman, rođenjem Slavonac iz Drenovaca a životom bečki student i zagrebački profesor, i prijatelj mu Aleksandar Just u travnju 1903. patentirali u Beču svoju žarulju s volframovom niti "D.R.P.No. 15462", svijet je zakoračio u doba umjetne rasvjete kakvu danas poznajemo.
Osim tada čudesnog novog svjetla koje je donio svijetu, izum je unaprijedio i potencijale ranih dioda i trioda te ubrzao i omogućio razvoj nadolazeće nove tehnologije - elektronike.
Franjo Hanaman, zagrebački profesor, poznat kao otac kemijskog inženjerstva u Hrvatskoj, zaslužan je i za razvoj postupka zaštite željeza od korozije te mnogih drugih poboljšanja u širokom dijelu spektra raznih tehnologija i znanosti.
↧