Iz mora se uzdigao kameni div, u povijesti teško premostiv, prepreka i zaštita, sluga i gospodar, utočište i spas.
Između Velebitskog kanala i ličko-gacke zaravni započet ćemo naše 145 kilometara dugo putovanje od sjevera i Senjskog bila, kroz povijest važne Jozefinske ceste preko Vratnika. Preko Oltara, Plišivice ispod koje je izduženo Krasno. U svojim njedrima Velebit čuva zaštićeno područje Nacionalnoga parka Sjeverni Velebit s posebno lijepim Vučjakom, Velikim i Malim Zavižanom i Kozjakom. Hajdučki kukovi, s Rožanskim, strogi je rezervat prirode stjenovitih vrhova međusobno odvojenih dubokim ponikvama i provalijama, u sebi kriju Lukinu jamu. Od Zavižana prema južnom Velebitu slijedimo od kamena u kamenu, vijugavu Premužićevu stazu. Provlačeći se uskim kanjonima, gustim šumama i zaravnima nabrojit će 57 kilometara.
Velebit je sa zaštićena 2274 četvorna kilometra najveće, ali i najvažnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.
Preko Alančića dolazimo do prijelaza Velikog Alana, razdjelnice i granice sjevernog i srednjeg Velebita.
Najdominantnija u srednjem Velebitu, Šatorina s livadnom zaravni dominira nad koritastom mističnom i drevnom Štirovačom i Klepinom dulibom. Ovdje se stoljetne šume smreke prošarane jelama i bukvama rađaju, stare i umiru bez utjecaja čovjeka.
Preko Budakova brda dolazimo do 10 kilometara dugih Dabarskih kukova, predvođenih Bačić kukom. Kukove prate duboke koritaste udoline, dabrovi. Kraj Dabarskih kukova i završetak Premužićeve staze dovodi nas do prirodne razdjelnice Baških Oštarija i važne komunikacije između Karlobaga i Gospića. Starom drevnom Terezijanom prelazimo u krševitiji južni Velebit.
Vijencem Groba, nazubljenih, kamenih vrhova letimo iznad Visočice, ogledala najvećega ličkoga grada Gospića. Ribničkim vratima i Javornikom dolazimo do drugoga zaštićenog područja, NP Paklenice.
Sveto brdo kao mitski čuvar s dva lica dominira nad južnim Velebitom. Orijentir je pastiru, planinaru i putniku od Like pa sve do mora.
Majstorska cesta lijeno vijuga pokraj crkve sv. Franje, preko Tulovih greda i Malog Alana i spaja Obrovac i Sveti Rok. Ovdje počinje jugoistočni Velebit.
Kršovitim i surovijim putem preko novije izgrađene ceste Obrovac - Gračac, dolazimo do usamljenog Crnopca koji u sebi krije Cerovačke špilje.
Ispod južnih obronaka Velebita izviru rijeke Krnjeze koja se nakon 600 m predaje Krupi, a nakon 10 kilometara i ona se predaje Zrmanji kojom dolazimo do granice Parka prirode Velebit.
↧