Grad Novalja, na otoku Pagu, latinskog imena Navalis, u prijevodu pristanište, bio je, prema pronađenim arheološkim ostacima, početkom naše ere značajna luka na putu od južnog Jadrana prema antičkom gradu Aquileji (u blizini današnjeg Trsta). Iz tog vremena jedan od najznačajnijih ostataka je antički vodovod, sagrađen u 1. stoljeću, u doba Rimskog Carstva, a služio je za napajanje mjesta pitkom vodom, za potrebe keramičkih radionica i za opskrbu brodova koji su navraćali u luku.
U gradskom muzeju Novalje izloženo je više od 2000 godina staro antičko drveno sidro, otkriveno u podmorju na području Caske. Antičko sidro, čija je dužina u očuvanom dijelu 160 cm, jedinstveni je nalaz u Hrvatskoj, a izuzetno je rijetko i na Sredozemlju, jer se obično pronalazio samo njegov metalni dio.
Naratorica: Paula Jusić
↧
Bajkovita Hrvatska: Antički vodovod (Talijanova buža Novalja - otok Pag) (R)
↧
U mreži Prvog (R)
U emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog tema je povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada, te koliko one mogu pomoći demografskom oporavku. Gosti su Marin Strmota, državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, i demograf Anđelko Akrap.
Urednica: Eliana Čandrlić
↧
↧
Bez komentara (R)
↧
Bajkovita Hrvatska: Tvrđava Imperijal - Dubrovnik (R)
Brdo Srđ uzdiže se iznad Dubrovnika s njegove sjeverne strane. Visok 413 metara, oduvijek je bio prirodni zaklon od udara bure, a kroz povijest i važan strateški položaj u obrani grada. Na njemu se ističe monumentalna tvrđava Imperijal, izgrađena 1810. godine za vrijeme Napoleonove okupacije, koji ju je dao izgraditi nakon što je francuska vojska na prijevaru ušla u Dubrovnik i ukinula Dubrovačku Republiku. S te pozicije Francuzi su kontrolirali akvatorij i zaleđe Dubrovnika, a bila je namijenjena obrani od Rusa i Crnogoraca, čiji se napad očekivao u to doba. U vrijeme Domovinskog rata utvrda Imperijal odigrala je vrlo važnu ulogu kao prva crta obrane.
Iako je izgrađena prije dva stoljeća kao fortifikacijska utvrda u svrhu obrane Dubrovnika, tvrđava Imperijal je prvi put napadnuta tek u Domovinskom ratu 1991. godine, kad je uz hrabre branitelje 6. prosinca 1991. obranila Dubrovnik od agresora.
Naratorica: Paula Jusić
↧
Kulturna baština: Vukovarska nekad i danas (R)
Ulica grada Vukovara, ili Vukovarska, kako je - premda ne baš točno - obično zovu Zagrepčani, jedna je od magistralnih prometnica koja spaja istočni i zapadni dio grada. Dugačka je nešto više od pet kilometara, a osobito u dijelu između Savske i Držićeve ulice obilježena je nizom iznimnih arhitektonskih ostvarenja. Naime, još potkraj 19. stoljeća počinje se razmišljati o širenju Zagreba južno od željezničke pruge, no ozbiljni radovi na Vukovarskoj počinju od 1946. otkad je za samo nekoliko godina sagrađen niz stambenih, poslovnih i javnih zgrada, među kojima četiri nebodera koji dominiraju slikom grada u pristupnoj vizuri s juga, ali i s istoka i zapada. Izgradnja Ulice grada Vukovara bila je i politički motivirana - zadatak je bio ukloniti malformacije kapitalističkog društva, to jest sanirati divlju izgradnju i ujedno prezentirati ciljeve i mogućnosti novog, socijalističkog. Za taj ambiciozni pothvat angažiraju se vrsni stručnjaci, raspisuju se javni natječaji, ukratko, ta ulica postaje ogledni primjer arhitektonske produkcije od pedesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća.
↧
↧
Poljanske nevjeste, dokumentarni film (R)
U mjestu Poljana na Ugljanu živi samo 250 stanovnika, a čak je šest snaha iz raznih dijelova svijeta. Finkinja, Poljakinja, Belgijanka, Njemica, Talijanka i Engleskinja došle su živjeti u Poljanu prije mnogo godina, a osnovni je razlog bila ljubav. Sve su one udane u Poljani i tijekom godina naučile su živjeti na otoku. Njihova će nam priča otkriti njihov put do Ugljana, njihovo viđenje života na otoku, prve dojmove, prve poteškoće s kojima su se susretale te kako one danas vide svoj život u Poljani. Iako su im korijeni daleko, sve su one danas Poljanke koje su se, svaka na svoj način, uklopile i prilagodile životu na otoku.
U dokumentarnom filmu "Poljanske nevjeste" prikazana je svakodnevica strankinja koje to više nisu. Njemica prodaje ribu, Finkinja radi u trgovini, Engleskinja uzgaja koze - one su danas otočanke koje s ostalim mještankama odlaze u gostionicu na jutarnju kavu ili igraju boće. Sve su one danas u Poljani doma.
↧
Hrvatska za 5 (R)
Kako kreativne udruge i zaklade u Hrvatskoj promiču dobro i ljubav u korist čovjeka i zajednice?
U emisiji Hrvatska za 5 izravno govore: Domagoj Borščak iz Zaklade Civilizacija ljubavi, Suzana Bliznac iz Kazališta slijepih Novi život i pater Ike Mandurić,duhovnik SKAC-a "Palma".
Reportaže pripremaju Matea Ribarević, Ana Glavan Budija i Katarina Škaro.
Redatelj: Željko Musić
Urednik i voditelj: Branimir Bilić
↧
Otkrivamo Hrvatsku: Štrigova, dokumentarna serija
Na zelenozlatnim bregima Gornjeg Međimurja, uz slovensku granicu nedaleko od Čakovca, smještena je Općina Štrigova. Za vinofile, ovo je rajski kraj kojega krase mnogobrojni vinogradi i vinske ceste. Živopisna priroda inspiracija je mnogim umjetnicima. Miran i opušten način života mnoge privlači ovamo, gdje ljudi žive u suglasju s prirodom i jedni s drugima.
U dokumentarnom filmu upoznajemo Mađaricu Noru Nemec, kiparicu Vesnu Osojnički iz Gorskog kotara te Čakovčanku Đurđicu Horvat. Zajednička im je ljubav prema Štrigovi - mjestu gdje je svatko doma.
Redateljica i scenaristica: Marijana Podgorelec
Direktor fotografije: Damir Bednjanec
Montažerka: Nina Velnić
Asistentica redateljice: Snježana Kundija Purgarić
Urednica serijala: Željkica Lozo
Proizvodnja HTV, travanj 2017.
Trajanje: 25 minuta
↧
Manjinski mozaik: Gospar Sule
Sulejman Sule Muratović utemeljitelj je i dugogodišnji voditelj Folklornog ansambla "Linđo" u Dubrovniku. Rođen u Doboju, školovao se u Zagrebu gdje je plesao u ansamblu Lado. U Dubrovnik dolazi kao vojnik i u njemu ostaje zapisan kao otac dubrovačkog simbola - Folklornog ansambla "Linđo". Od 1965. do danas kroz "Linđo" je prošlo više od tri tisuće mladih plesača, pjevača i glazbenika, a stvoren je i fundus od 1500 originalnih narodnih nošnji, raritetne vrijednosti, kupljenih vlastitim novcem. "Linđo" je ime i ugled turističkoga i kulturnog Dubrovnika pronio na više od 200 gostovanja diljem svijeta. Uz brojne nagrade i priznanja Muratović je posebno ponosan na nagrade za životno djelo koje su mu dodijelili Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija, s kojima je srastao i u koje je utkao sav svoj životni potencijal.
Reporter: Božo Vodopija
Snimatelj: Mato Kristović
Montažer: Dominik Miljak
Urednik emisije: Mario Beganović
Urednica projekta: Štefanija Blagaš
Realizatorica: Martina Miljković
Izvršni producent: Miroslav Rezić
↧
↧
Turistička klasa (R)
U posebnom "mađarskom" izdanju Turističke klase više o zdravstvenom turizmu, mađarskoj tzv. kartici za domaće goste i mogućoj hrvatskoj varijanti koja bi mogla zaživjeti primjerice u Topuskom. Posjetili smo i grad kapetana, Orebić, zatim skrivene i nepristupačne ljepote i tajne Odisejeva otoka Mljeta, zaronili do dna svjetskog fenomena imotskog Crvenog jezera.
Urednik: Ivica Đuzel
↧
Pisme, bande, ljudi: A di smo sad?, emisija pučke i predajne kulture (3/3)
Treća, posljednja epizoda ove dokumentarne serije bavi se promjenama repertoara i društvenih okolnosti svirke na tamburama od 1990-ih do danas, kao i promjenom njezine uloge na području simbolike identiteta Hrvata Bunjevaca Bačke. Prije 17 godina osnovan je i "Festival bunjevački pisama", koji potiče proizvodnju nove (popularne) glazbe za tambure, na koju su, u međuvremenu, znatan utjecaj ostvarili slavonski tamburaški sastavi i njihove pjesme. Tambura je napokon ušla i u službeni sustav glazbenog školovanja, tj. institucionalizirala se. Međutim, tamburaši danas ovdje uglavnom više ne sviraju po svatovima, već samo po nekim lokalima, čega je znatno manje nego prije, a i s posve drukčijim repertoarom...
Redatelj: Branko Ištvančić
Scenaristi: Aleksej Pavlovsky, Branko Ištvančić
Narator: Zlatko Romić
Autor originalne glazbe: Pere Ištvančić
Stručni suradnik: Vojislav Temunović
Snimatelj: Dušan Vugrinec
Montažer: Mladen Radaković
Producent: Mate Letica
Urednik: Aleksej Pavlovsky
↧
Bez komentara (R)
↧
Bajkovita Hrvatska: Vrtovi lunskih maslina, Lun - otok Pag (R)
Na najsjevernijem rtu otoka Paga nalazi se malo mjesto Lun, specifičnog krajolika, u kojem se na oko 24 ha protežu Lunski maslinici. S više od 80.000 stabala čine jednu od tri svjetske lokacije divlje samonikle masline, ili na latinskom Olea oleaster. Lunski maslinik najstariji je na Mediteranu i jedan od tri najstarija rezervata divljih maslina na svijetu.
Naratorica: Paula Jusić
↧
↧
Penkala, dokumentarni film (R)
Dokumentarno-igrani film o velikom izumitelju Slavoljubu Penkali, iza kojeg je ostalo više od 80 patenata s najrazličitijih područja.
Čitav svijet zadužio je svojim izumom automatske mehaničke olovke - penkale, a Hrvate svojim domoljubljem, izumom prvog domaćeg aviona te ulogom u industrijskom razvoju zemlje na početku 20. stoljeća.
↧
Hrvatska moj izbor: Vanja i Pedro (R)
"Zašto sam izabrala Hrvatsku? Iskreno od kad znam za sebe, imam taj neki osjećaj da, da nisam našla baš svoje mjesto, svoju domovinu."
"U Zagrebu sam ostao nakon studija, to mi je tada odgovaralo jer je lokacija dobra. Mogu putovati bez problema, pa sve je blizu."
Vanja Miljak i Pedro Abreu, svaki sa svojom pričom i razlozima, ali s istim zaključkom. Hrvatska je njihov izbor.
Scenarij: Mirna Farkaš Salomon
Režija: Mirela Sakoman
Snimatelj: Dušan Vugrinec
Montaža: Iva Blašković
Urednica serije: Željkica Lozo
↧
Lijepom našom: Jelsa (2/2) (R)
Pogledajte drugu emisiju snimljenu u Jelsi na otoku Hvaru, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Nastupili su: KUD "Jelsa", FD "Šaltin" iz Hvara, FS "Starogrojčica" - Starigrad, KUD "Jelsa", CZ "Sv. Cecilija" - Jelsa, Zbor "Stella maris", solist Mario Lušić - Hvar, zatim klape "Frecija" - Jelsa, "Bodulke" - Hvar, Kaštilac" - Vrboska, "Veli Kamik" - Svirče, "Kumpanija" - Vela Luka te "Fumari" - Lastovo. Nastupili su zatim Džentlmeni iz Osijeka, a uz njih i brojni solisti: Dario Belić, Gego, Dino Petrić, Duško Mucalo, Nenad Vetma, Ivo Gamulin Gianni, Tonči Huljić, Matko Jelavić, Stjepan Jeršek - Štef, Vlatka Kopić - Tena, Alen Nižetić, Goran Karan, Zorica Kondža i Dražen Zečić.
Čut ćemo niz lijepih i popularnih skladbi, a redovite rubrike upoznaju nas s tradicijom ovoga kraja.
Urednik i voditelj: Branko Uvodić
Producent: Zdravko Sandrin
Redatelj: Vladimir Koščević
↧
Romano Bolković - 1 na 1, talk-show
Večerašnji je gost potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner.
Akademik Reiner bio je protagonist saborskoga zasjedanja tijekom kojega je okončana, za sada, kriza Vlade. Čut ćemo što je bit sukoba HDZ-a i Mosta, potom o spekulacijama o uhićenjima Todorićevih, krizi Agrokora, o tome bi li HDZ-u odgovarali prijevremeni izbori, frakcijama u HDZ-u i mogućoj katarzi stranke na prijevremenim izborima. Zatim o tome da je SDP slabiji no ikad, razlozima zbog kojih IDS i HNS ne žele izbore, inicijativi HNS-a za opoziv Vlade, odnosu Predsjednice spram krize Vlade, supstituiranju ministara, odnosima sa Slovenijom i propusnosti granice te o tome može li Hrvatska imati par godina političke stabilnosti.
Autor: Romano Bolković
Urednik: Siniša Kovačić
↧
↧
Otkrivamo Hrvatsku: Štrigova, dokumentarna serija (R)
Na zelenozlatnim bregima Gornjeg Međimurja, uz slovensku granicu nedaleko od Čakovca, smještena je Općina Štrigova. Za vinofile, ovo je rajski kraj kojega krase mnogobrojni vinogradi i vinske ceste. Živopisna priroda inspiracija je mnogim umjetnicima. Miran i opušten način života mnoge privlači ovamo, gdje ljudi žive u suglasju s prirodom i jedni s drugima.
U dokumentarnom filmu upoznajemo Mađaricu Noru Nemec, kiparicu Vesnu Osojnički iz Gorskog kotara te Čakovčanku Đurđicu Horvat. Zajednička im je ljubav prema Štrigovi - mjestu gdje je svatko doma.
Redateljica i scenaristica: Marijana Podgorelec
Direktor fotografije: Damir Bednjanec
Montažerka: Nina Velnić
Asistentica redateljice: Snježana Kundija Purgarić
Urednica serijala: Željkica Lozo
Proizvodnja HTV, travanj 2017.
Trajanje: 25 minuta
↧
Potrošački kod
U večerašnjoj emisiji:
Ima li na našem tržištu krivotvorenog mlijeka?
Što će kupcima donijeti izmjena zakona o nepoštenoj poslovnoj praksi?
Na što treba paziti kod prebacivanja linije drugom teleoperatoru?
Urednica i voditeljica: Sanja Smiljanić
↧
Kulturna baština: Moslavačke utvrde (R)
U gustim šumama Moslavačke gore još se od srednjeg vijeka gradi niz utvrda, obrambeni sustav koji je trebao spriječiti prodor osvajača, od Mongola do Osmanlija, na zapad. No, kad su se prilike stabilizirale i utvrde postale nepotreban teret, većina ih je ostala prepuštena zaboravu i izvan zanimanja stručnjaka, sve do danas kad se počinju sustavno istraživati i obnavljati.
↧