Na svojem pastoralnom pohodu Banjoj Luci, 22. lipnja 2003., papa Ivan Pavao II. blaženim je proglasio suvremenog apostola i uzora katoličke mladeži Ivana Merza. Život tog laika, s početka 20. stoljeća, potpuno odanog Crkvi i Papi, njegovo odgojno djelovanje u "Hrvatskom orlovskom savezu" te čudesna izlječenja vjernika koji su ga uzeli u zagovor prikazani su u ovom dokumentarnom filmu iz 2000. godine iz ciklusa "Duhovni velikani".
↧
Duhovni velikani: Ivan Merz, dokumentarni film
↧
Financijalac: Likvidacija (2) (R)
Matematičar Toni Milun provjerio je što znači likvidirati poduzeće, obrt i na kraju - udrugu. Za likvidaciju poduzeća potrebno je oko 2500 kn, a postupak može potrajati i do godinu dana. Puno je jeftinije i jednostavnije zatvoriti obrt, ali vlasnik svojom imovinom odgovara za dugovanja koja postoje po tom obrtu, kao i osobe odgovorne za zastupanje neprofitne organizacije odluče li se na zatvaranje udruge po skraćenom postupku.
Emisiju Financijalac pogledajte u utorak u 9.35 i 20.45 na HRT4 ili online na www.hrti.hr.
Voditelj: Toni Milun
Urednica: Snježana Samac
↧
↧
Bez komentara (R)
↧
Susret u dijalogu
U emisiji Susret u dijalogu ugostit ćemo željezanskog biskupa monsinjora Egidija Živkovića. Kakav je položaj gradišćanskih Hrvata u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj? Koja je uloga Katoličke Crkve u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta? Kako biskup Živković gleda na vjersko, moralno i političko stanje u Hrvatskoj?
Urednica: Antonia Hrvatin Roth
↧
Bajkovita Hrvatska: Crkva sv. Donata (Sv. Trojstvo) - Zadar (R)
Crkva sv. Donata u Zadru svrstava se među najpoznatije i najvrednije spomenike ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj i simbol je grada Zadra. Njezina izgradnja datira iz 9. stoljeća u vrijeme biskupa Donata, a zbog svog cilindričnog izgleda i pomalo robusne monumentalnosti pripada najpoznatijim i najznačajnijim europskim predromaničkim crkvama. Do 15. stoljeća nazivala se crkva sv. Trojstva, a od tada nosi ime sv. Donat. U 18. stoljeću je desakralizirana i polako gubi pojedine dijelove. Od 1893. do 1954. u njoj je djelovao zadarski Arheološki muzej.
Naratorica: Paula Jusić
↧
↧
Kulturna baština: Bosut (R)
Bosutom danas plove još samo ribički "čikli" i zasad jedini turistički katamaran, no u prošlosti bila je to važna prometnica. Uz njezine obale naselja grade prvo Kelti, pa Rimljani, a potom nastaje niz srednjovjekovnih utvrda, samostana, sela, trgovišta pa i gradova, među kojima se odvija živahna trgovina. Ono malo cesta u ovom kraju prekrivenom gustim šumama bilo je slabo prohodno, pa je plovidba bila iznimno prihvatljiv način.
Scenaristica i urednica: Edda Dubravec
Redatelj: Luka Marotti
↧
Bez komentara (R)
↧
Kulturna baština: Krležin gvozd (R)
U idilično okružje Tuškanca, u vilu na Gvozdu 23, daleko od gradske vreve, s pogledom na Gornji grad i zvonik crkve sv. Marka, pod čijim su se svodovima i upoznali, doselili su se 1952. Bela i Miroslav Krleža i ovdje živjeli do smrti - ona je umrla 23. travnja 1981., a on potkraj iste godine. Dom našeg najvažnijeg pisca 20. stoljeća i njegove supruge, proslavljene glumice, danas je njihov memorijalni prostor, sačuvan i uređen kao kad su ovdje živjeli, radili, primali goste.
↧
Majčino selo, dokumentarni film
Majčino selo u Međugorju mjesto je gdje su dobrodošle sve žene koje imaju problema sa svojim supruzima koji ih tuku i maltretiraju, a pružaju i sigurno utočište za mlade trudnice koje njihova obitelj ne prihvaća. Mnoga djeca u Majčinu selu pronašla su svoj novi dom.
↧
↧
Financijalac - Štednja u kućanstvu (2) (R)
Matematičar Toni Milun u današnjoj emisiji tumači oznake energetskih razreda kućanskih aparata i pojašnjava realne uštede na poznatim primjerima iz kućanstva. Pred ploču je doveo i prijateljicu Katarinu kojoj su u stanu uvijek upaljene žarulje po danu pa se Milun upustio u računicu koliko bi novca uštedjela da više pripazi na nepotrebnu potrošnju ili promijeni žarulje.
Emisiju Financijalac pogledajte u utorak u 9.35 i 20.45 na HRT4 ili online na www.hrti.hr.
Voditelj: Toni Milun
Urednica: Snježana Samac
↧
U mreži Prvog (R)
Ususret drugome izbornom krugu čelnici stranaka komentirali su izborne rezultate. Tko ima više razloga za zadovoljstvo, jesu li disidenti HDZ-u veća prijetnja no što trenutačno izgleda, urušava li se nezaustavljivo SDP i ostaje li Most trećom opcijom? Izborne ishode analiziraju prof. dr. sc. Goran Čular, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, i Ivan Hrstić, novinar TV N1 i kolumnist 'Večernjeg lista'.
Urednik: Milorad Šikanjić
↧
Bajkovita Hrvatska: Klanjec - Galerija Antuna Augustinčića (R)
Antun Augustinčić hrvatski je kipar, likovni pedagog i akademik, te jedan od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća. Svjetski je poznat po spomenicima izvedenim širom svijeta. Svom rodnom Klanjcu darovnim ugovorom ostavio je u nasljeđe najveći broj svojih djela, koja su danas izložena u Galeriji Antuna Augustinčića. Zgrada Galerije otvorena je za javnost 1976. godine izložbom reprezentativnih radova koje je odabrao sam autor i donator, a iste je godine utemeljen i muzej.
Naratorica: Paula Jusić
↧
Bez komentara (R)
↧
↧
Eko zona
U 345. emisiji: zašto nema nade za sanaciju građevinskog otpada na otoku Silbi, učenici Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici proizveli 5. generaciju solarnog električnog vozila, permakulturni dizajneri stvaraju imanja koja bi trebala energetski, ali i na sve druge načine biti samodostatna, Europski dan Nature 2000, Međunarodni dan očaranosti biljkama, permakulturni vrt u Strmcu uz tvornicu prirodne kozmetike, strane vijesti...
Urednik: Mladen Iličković
↧
Manjinski mozaik: Gospar Sule (R)
Sulejman Sule Muratović utemeljitelj je i dugogodišnji voditelj Folklornog ansambla "Linđo" u Dubrovniku. Rođen u Doboju, školovao se u Zagrebu gdje je plesao u ansamblu Lado. U Dubrovnik dolazi kao vojnik i u njemu ostaje zapisan kao otac dubrovačkog simbola - Folklornog ansambla "Linđo". Od 1965. do danas kroz "Linđo" je prošlo više od tri tisuće mladih plesača, pjevača i glazbenika, a stvoren je i fundus od 1500 originalnih narodnih nošnji, raritetne vrijednosti, kupljenih vlastitim novcem. "Linđo" je ime i ugled turističkoga i kulturnog Dubrovnika pronio na više od 200 gostovanja diljem svijeta. Uz brojne nagrade i priznanja Muratović je posebno ponosan na nagrade za životno djelo koje su mu dodijelili Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija, s kojima je srastao i u koje je utkao sav svoj životni potencijal.
Reporter: Božo Vodopija
Snimatelj: Mato Kristović
Montažer: Dominik Miljak
Urednik emisije: Mario Beganović
Urednica projekta: Štefanija Blagaš
Realizatorica: Martina Miljković
Izvršni producent: Miroslav Rezić
↧
A sada Vlada: Lovro Kuščević
Gost je Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja.
Urednica: Eliana Čandrlić
↧
Bajkovita Hrvatska: Kulturno-povijesni muzej u Kneževom dvoru - Dubrovnik (R)
Knežev dvor je, od svog nastanka, bio najvažnija javna zgrada u Dubrovniku i središte političke moći Dubrovačke Republike. Na mjestu Kneževa dvora postojala je još u 8. stoljeću srednjovjekovna utvrda, u Statutu iz 1272. spominjana kao Castellum - Kaštel, a jačanjem Republike i izgradnjom dijela zidina prema luci i moru pokazala se potreba za gradnjom skladnije i reprezentativnije građevine za sjedište ondašnje vlasti. Danas je Knežev dvor jedan od najznačajnijih spomenika kulture najviše kategorije, uvršten u UNESCO-ov registar svjetske baštine, zajedno s cjelokupnom povijesnom gradskom jezgrom. U njegovim je prostorima od 1950. godine smješten Kulturno-povijesni muzej.
Naratorica: Paula Jusić
↧
↧
Druga strana
Jesu li najbogatiji Hrvati tinjajući društveni problem (i prepreka ekonomskom razvoju)?
Europska komisija registrirala je europsku građansku inicijativu koja poziva Komisiju na predlaganje pravnih akata kojima se jasno pokazuje namjera EU-a da se ukinu nejednakosti u plaćama među državama članicama. Ako inicijativa u godinu dana prikupi milijun potpisa, iz barem sedam država članica, Komisija će biti obavezna reagirati. Zašto su nejednakosti problem? Kolike su u Hrvatskoj? Jesu li one samo ideološki ili stvarni ekonomski problem?
U Drugoj strani svoj znanstveni rad o nejednakosti plaća u Hrvatskoj od 2003. do 2016. te globalnim trendovima objašnjava jedan od najcjenjenijih hrvatskih ekonomista, dr. sc. Ivo Bićanić, koji je magistrirao na Oxfordu, a predavao na sveučilištima u Zagrebu i Budimpešti.
Urednik i voditelj: Željko Kardum
↧
U mreži Prvog
Što za Hrvatsku znači prijedlog Europske komisije da naša zemlja izađe iz postupka prekomjernog deficita? Što se sve krije u preporukama Bruxellesa i koje sve reforme Zagreb treba provesti kako bi javne financije bile stabilne, proračunski deficit pod kontrolom, a javni dug još manji? Koliko pozitivne ocjene Europske komisije mogu utjecati na kreditni rejting Hrvatske i cijenu zaduživanja? Koliko je za bilo kakav dodatni napredak ključna politička stabilnost?
Na ta i ostala pitanja odgovore "U mreži Prvoga" traže ministar financija Zdravko Marić i Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore.
Urednik i voditelj: Ivica Ružičić
↧
Bez komentara (R)
↧